Da li se sa 20 miliona KM može obezbjediti optimalna količina robnih rezervi u FBiH?

Vlada FBiH je budžetom za 2022. godinu odredila 20 miliona KM za robne rezerve što je čak deset puta više nego što je to bilo do sada. O tome da li je taj iznos dovoljan, te kako se raspolaže robnim rezervama i da li ih ima dovoljno za život, razgovarali smo sa direktorom Direkcije za robne rezerve Tončom Bavrkom.

Sve države u svijetu posjeduju robne rezerve (u BiH su regulisani na entitetskim nivoima) koje služe kao garant građanima da u vanrednim situacijama, bilo kretanjima na tržištu ili u slučaju rata, mogu biti sigurni da će se hrana cjenovno kontrolisati ili dijeliti kao i da će se osigurati zalihe medicinskih potrepština.

Federalna direkcija robnih rezervi vrši poslove formiranja, nabavki, teroritorijalnog razmještaja, smještaja i čuvanja roba, obnavljanja i korištenja robnih rezervi.

Bosna i Hercegovina nema dovoljnu proizvodnju pšenice, ulja, šećera i slično – zbog toga je na neki način “hendikepirana” u proizvodnji navedenih dobara.

Ipak, neophodno je razviti plan i strategiju kojom će se građanima obezbjediti potrebno.

“Svaka država se mora zaštiti samostalno na način da u robnim zalihama ima što veće količine osnovnih životnih namirnica koje će u kriznim situacijama pomoći stanovništvu na način da se prevaziđu poteškoće, posebno uvozno-orijentirane države poput BiH”, kaže Bavrka.

Suzbijanje posljedica izazvane pokupljenjima

Vlada FBiH je ove godine odredila veći iznos da bi se robne zalihe dovele na neku optimalnu količinu, a prema riječima Bavrke, pandemija i rat zbog kojih su porasle cijene osnovnih životnih namirnica, doveli su do toga da budžet od 20 miliona KM nije dovoljan – kao što bi to bio slučaj za godine prije pandemije.

Federalna direkcija za robne rezerve priprema plan aktivnosti kojim će pokušati suzbijanje posljedica izazvanih poskupljenjima.

“Sada smo u aktivnostima intervencije gorivom prema poljoprivrednim proizvodima u cca milion i hiljadu litara. Tu robu koju damo ove godine moramo i nadomjestiti,. Za ostale poljoprivredne ili nepoljoprivredne proizvode, Vlada FBiH će donijeti odluku u kojim količinama će biti raspoređena, data i gdje”, kaže Bavrka.

Prošle godine je Vlada FBiH donijela odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode utvrđivanjem maksimalne marže, utvrdivši da postoje uslovi za propisivanje mjere neposredne kontrole cijena na području Federacije BiH.

“U situaciji kada ne možemo zaustaviti rast cijena jer smo uslovno orijentirani, mi ne možemo reći sad ćemo kupiti pšenice po 400 KM jer je ona 700 KM, ali kada se radi o recimo pekarskim proizvodima, tu može ograničiti marže i na taj način zaštiti građane”, kaže Bavrka.

On pojašanjava dalje da se cijena može prilagoditi nekim drugim ekonomskim mjerama, ali ako su to sve robe koje uvozimo vrlo mala je šansa da možemo zalijediti cijenu određenih proizvoda.

“Mi možemo zaledititi cijenu onih proizvoda koje mi na tržištu imamo ili proizvodimo na teritoriji BiH ili ih imamo dovoljno u robnim zalihama, ali ta projekcija ne može trajati dugo. Lako je potrošiti robu ali šta kada ih potrošimo a nemamo je gdje kupiti? To onda nije dobro ekonomisanje”, objašanjava on.

(Foto: Shutterstock)
(Foto: Shutterstock)

“Živimo u državi u kojoj je nestabilna politička situacija i u kojoj se stalno razgovara koji su to prioriteti. Ako je prisutna stabilna situacija, kada nismo opterećeni ratnim dešavanjima vjerovatno bi pristup robnim rezervama bio drugačiji. Budžet od 20 miliona KM svake godine bi bio dovoljan da se osvježe robne rezerve međutim najnovija dešavanja su pokazala da ipak moramo količine životnih namirnica povećati”, ističe Bavrka.

Kako odrediti optimalnu količinu robnih rezervi?

Federalna direkcija za robne rezerve raspolaže sa oko 30 do 40 miliona KM robe knjivodstvene vrijednosti – vrijednosti po kojoj je nabavljena roba, neke od prije 10 godina, a neke od prije godinu-dvije.

“Nije dovoljno zbog toga što računamo robe u naturalnom smislu prema boju stanovnika u BiH i sasvim je svejedno koliko one koštaju ako je sve skupo”, kaže nam naš sagovornik.

Prema Zakonu o robnim rezervama, rezerve se sastoje od:

  • osnovnih poljoprivrednih proizvoda i industrijsko-prehrambenih proizvoda nužnih za ishranu stanovništva što uključuje i rezerve mesa u živoj stoci,
  • industrijsko-neprehrambenih proizvoda (sirovine, derivati nafte, lijekovi, sanitarni materijali i medicinsko-veterinarska sredstva) potrebnih za proizvodnju i transport roba od posebnog značaja za odbranu zemlje,
  • novčanih sredstava u domaćoj i stranoj valuti.

“Uvijek je diskutabilno koliko čega imamo jer postoje različiti pristupi. Neko se zalaže da to u jednom trenutku bude pšenica, ulje ili konzervirana hrana. Postavlja se pitanje kada i u kojem trenutku nabaviti. Nije teško nabaviti, nama u robnim rezervama se postavlja težak zadatak održavanje robe i roka valjanosti”, kaže Bavrka.

Veoma je važno dobro procijeniti koliko robnih rezervi uopće imati u skladištima. Bavrka kaže da ako tržište BiH nema obrta toliko koliko je nabavljeno, odnosno da se ne troši onoliko koliko je i nabavljeno, onda će tu robu morati podijeliti ili prodati po nižim cijenama.

“Vlada treba imati na umu taj detalj. Mi se trudimo održavati količine da budu optimalne, pratimo koliko se potroši ulja itd. Vodimo računa i o zastupljenosti te robe – da je marka koju imamo prepoznatljiva, da je ljudi konzumiraju i da na taj način imamo dovoljne količine takve robe da bi i oni ostvarivali obrt”, zaključuje Bavrka.

RADIO BET/IZVOR:Klix.ba

Author: Milton Mccoy